Sadržaj na hrvatskom

Pokreti Mladih i paradigme moderniteta. Hrvatska književnost na prijelazu 19. i 20. stoljeća - Marina Protrka Štimec

Dinamiku modernističkog pokreta u hrvatskoj književnosti s kraja 19. i početka 20. stoljeća obilježili su su institucionalno reguliranje književnog polja kojim jasnije upravlja načelo relativne autonomije u proizvodnji i vrednovanju tekstova (P. Bourdieu) te, istovremeno, diferencijacija političkog života u kojem se često angažiraju upravo oni pojedinci i skupine čiji je književni rad usmjeren prema odvajanju ovih dvaju polja. Paradoks je, osim ovoga, vidljiv i u slavljenju novog (modernog) koje, odbacujući tradicionalizam u ime "duha slobodnog napretka" zapravo utemeljuje ranije definiranu "vrijednost". Strast za odricanjem, kako je, upozoravajući na paradokse moderniteta, imenuje A. Compagnon, među Mladima utječe na estetske odabire i političke istupe koji će dalekosežno odrediti kulturnu i političku scenu prve polovine 20. stoljeća – te se posredno upisati u autopoetske strategije i recepciju istaknutih pisaca onog vremena (A. G. Matoš. V. Nazor). U izlaganju će biti predstavljena strujanja u hrvatskoj književnosti na prijelomu stoljeća, imajući prije svega u vidu odnos Mladih prema postojećim diskursima i idejama. Generacijska narav pokreta usmjerila je i mjesta i načine njihova djelovanja u kojima su revidirali pojam nacije/naroda, kulture, vrijednosti, politike, identiteta, tradicije itd., postavivši ih u obzor srednje-europskog kulturnog identiteta.

(Stand: 19.01.2024)  | 
Zum Seitananfang scrollen Scroll to the top of the page